Ljudska prava u Bosni i Hercegovini

Međuvladine organizacije, uključujući Vijeće za ljudska prava Ujedinjenih nacija, Evropski sud za ljudska prava, Organizaciju za evropsku sigurnost i saradnju, kao i mnoge strane i domaće nevladine organizacije poput Human Rights Watch i Amnesty International kritizirale su trenutno stanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini.

Vladu Bosne i Hercegovine kritizirali su zbog etničke i vjerske diskriminacije u postupanju prema etničkim i vjerskim manjinama kao što su Romi i Jevreji.^[1]

Vlada je kritizirana i zbog tretmana interno raseljenih osoba nakon rata u Bosni i Hercegovini i zbog toga što tražiocima azila nije pružila osnovne resurse poput hrane, skloništa i medicinske pomoći. Prema BH Novinarima, bosanskohercegovačkom udruženju novinara, sloboda medija problem je u Bosni i Hercegovini. Novinari se suočavaju sa napadima, prijetnjama i pritiscima vlasti. Nevladine organizacije za ljudska prava također su prijavile miješanje Vlade u njihov rad. Evropska unija kritizirala je bosanskohercegovačku vladu zbog sporog odgovora na procesuiranje ratnih zločinaca iz proteklog rata nakon zatvaranja Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u decembru 2017.

1. ^ "World Report 2020: Rights Trends in Bosnia and Herzegovina". Human Rights Watch.[1]